Ozdravljenje bolesnog dječaka, znanstvene studije o ljekovitosti Lošinja, bečka aristokracija, stotine tisuća zasađenih borova… i očuvan sklad prirode i arhitekture
Mala škola zdravog disanja na Lošinju
Ako Vaše dijete ima dišnih tegoba, ljekoviti zrak pomoći će mu da na Lošinju prodiše punim plućima i oporavi se od dišnih tegoba.
Krajem 19. stoljeća znanost je bila totalno in. Izmjeriti, dokazati, pronaći pravilnost u pojavama bila je poprilično hot tema tadašnjeg vremena. U centru znanstvenih ispitivanja, zaslugom lokalnog prirodoslovca, Ambroza Haračića, našao se i Lošinj. Klimatološki stručnjaci Austro-Ugarske i Ambroz Haračić pozabavili su se temom Lošinjske klime i njezinih zdravstvenih učinaka. Idilično lošinjsko vrijeme, neodoljiv miris mora, lokacija otoka, kombinacija bilja, blaga i sunčana klima prevedeni u brojeve i grafove potvrdili su i dokazali ono što su Lošinjani oduvijek znali – biti na Lošinju dobro je za zdravlje. I ne samo to!
“Here one lives very well” pisalo se nekad, a vrijedi i danas!
Austrijski stručnjak za klimu i ljekovite vode dr. Conrad Clar naišao je na zanimljive studije o ljekovitom Lošinju i zaintersirao se – stručno, ali i privatno. Sin dr. Clara bolovao je od kroničnih bolesti dišnih puteva. Godine 1885. doputovao je sa sinom na Lošinj. Kao roditelj i kao znanstvenik, g. Clar pomno je pratio i istraživao benefite Lošinjskoga zraka. Samo tri tjedna bila su potrebna da se dječak oporavi i posve ozdravi. Lavina interesa, oduševljenja i preporuka vrlo su brzo dovela do toga da je Lošinj postao poželjna destinacija zdravstvenog turizma. Već iduće godine Lošinj je posjetila delegacija bečkih liječnika i sveučilišnih profesora, čiji su uvidi potvrdili studije znanstvenika, te oduševljenje dr. Clara. Njihovim nastojanjem 1892. godine Lošinj je dobio službeni status lječilišne destinacije, a pripadnici austrougarske elite počinju dolaziti na Lošinj na odmor i oporavak. Među njima je bio i nadvojvoda Franjo Ferdinand, prestolonasljednik Rudolf, te brojni pripadnici austrougarske poduzetničke i dvorske elite.
Ugledni lošinjski gosti počeli su graditi svoje predivne vile – koje i danas ugošćavaju ljude željne boljeg, zdravijeg i kompletnijeg odmora. U nekima od njih danas su smješteni naši restorani, u koje vas s ponosom pozivamo na tanjur pun delicija i zdravlja.
Vrlo brzo nakon proglašenja Lošinja lječilišnim mjestom otvoreno je i prvo lječilište za plućne i dišne bolesti u Velom Lošinju. Najbolja potvrda ljekovitosti naše klime je to što ovo lječilište neprekinuto radi već više stotinu i dvadeset godina.
Stoljetna borova šuma na Lošinju zasluga je prof. Ambroza Haračića
Domaći i inozemni poduzetnici su brzo prepoznali vrijednost Lošinja kao turističke destinacije, pa je 1902. otvoren prvi turistički pansion. No, izgradnja lošinjskih turističkih kapaciteta nikada nije ugrozila ljepotu lošinjske prirode ili arhitekture. Iako slovi za uglednu i prestižnu destinaciju, Lošinj vam nudi velika netaknuta prirodna prostranstva, a hoteli su skladno uklopljeni u gustu borovu šumu. Svijest o vrijednosti otoka i njegove prirode duboko je usađena u domaće ljude – otok Lošinj je mjesto potpune ljepote, sklada i umjerenosti. Tome je pridonio i nikad zaboravljeni lošinjski sin, Ambroz Haračić.
U duhu Lošinja još i danas je svježa i živa zahvalnost Ambrozu Haračiću (1855-1916), meteorologu i biologu čija su proučavanja i studije privukle pozornost znanstvene javnosti za Lošinj. Osim bavljenja znanstvenim radom, Ambroz Haračić bio je i vrlo konkretan djelatnik u svom doprinosu ljepoti i ugledu Lošinja.
On je, naime, organizirao ambicioznu akciju pošumljavanju Lošinja. Sudjelovao je u osnivanju Društva za uljepšavanje i pošumljavanje Lošinja koje je alepskim borovima pošumilo gole dijelove otoka Lošinja. U prvoj godini posađeno je bilo više od 80 000 sadnica alepskog bora i 500 sadnica alejnog voća. Svake sljedeće godine sadilo se više od 300 000 sadnica! Imajući u vidu da je Lošinj tada imao tek nekoliko tisuća stanovnika, ovaj se pothvat čini gotovo nadrealnim! No, skrb za opće dobro i snažna ljubav za svoj kraj, njegovo dostojanstvo i dugoročnu kvalitetu života motivatori su koji su uvijek mogli i uvijek mogu učiniti nemoguće.
Stogodišnji borovi danas prekrivaju velik dio Lošinja. Šume borova daju gusti hlad, opojno mirišu i izgledaju predivno. A trkačima i šetačima daruju mekane, tihe stazice od sasušenih iglica.
Kad budete ležali u ugodnoj hladovini naših borova, prisjetite se da je svako stablo koje vidite zasađeno skrbnom rukom vrijednih Lošinjana.
Herojski pothvat Ambroza Haračića i njegovih suradnika zadužili su Lošinjane, koji ljubomorno čuvaju svoju prirodu, znajući koliko je truda i vremena potrebno za njezino obnavljanje. Zato je sve na Lošinju građeno s mjerom, u skladu s prirodom, bez pretjerivanja i sa osjećajem za lijepo. Jer ne liječi samo zrak. Ljepota, sklad i mir također su dio lošinjskog recepta za vitalnost, zdravlje i dugovječnost.